VRSTE ZEMLJIŠTA

Informacije o zemljištu:

Zemljište nastaje raspadanjem stena od kojih se sastoji Zemljina kora i taloženjem mineralnih i organskih materija na površini stvara se rastresiti i tanak sloj koji se naziva zemljište.

Pod uticajem raznolikog sastava stena, klime i vode na teritoriji Srbije stvoreni su različiti tipovi zemljišta. Od njih veći značaj imaju:

Tipovi zemljišta

Crnica je najplodnije zemljište u Srbiji. Bogata je humusom i zbog toga je ponekad zovu humuša. Ima tamnu boju. Najviše je rasprostranjena u Vojvodini, Stigu i u jednom delu Mačve.

Gajnjače i smonice su plodna i zbijena glinovita tla. Gajnjače imaju rumenkastu (ako imaju više gvožđa) ili mrku boju (ako imaju više humusa). Manje su plodne od smonica. Gajnjača ima najviše po pobrđu i na niskim planinama Južnog oboda Panonskog basena i stranama kotlina u slivu Južne Morave.

Smonice su crneboje, bogate su humusom i spadaju u nasa najplodnija zemljista. Rasprostranjene u nižim delovima Šumadije, najvećem delu Mačve, na dnu kotlina i u dolinama Timoka, Južne Morave i Zapadne Morave. Neki ovu vrstu zovu glinuša.

Aluvijalno zemljište se javlja duž svih reka. Najširi pojas ima pored velikih ravničarskih reka: Dunava, Save, Morave i drugih. Spada u plodna tla, naročito u srednjim i donjim tokovima reka. Sastoji se od rečnih nanosa, mulja, peska i šljunka nataloženog za vreme poplava. Ovo zemljište je bogato hranljivim materijama i lako se obrađuje. Neki je zovu peskuša.

Pepeljuše su naša najrasprostranjenija i najmanje plodna tla. Sivopepeljaste su boje i sa malo humusa. Ima ih u našim planinskim krajevima. One su zemljište šumske vegetacije.

Crvenica je mestimično rasprostranjena u Starovlaško-raškoj visiji, Metohijskoj kotlini i Istočnoj Srbiji. Nastala je od nerastvorljivog dela krečnjaka.